WILLIAM SHAKESPEARE: HAMLET

WILLIAM SHAKESPEARE:

HAMLET

Bilješke o piscu:

Živio je u jednom od najvitalnijih djelova engleske povijesti. Bilo je to

doba engleske kraljice Elizabete I, vrijeme općeprihvaćene središnje vlasti

nakon burnih godina građanskih ratova u 15. stoljeću. Bio je glumac,

redatelj, pisac, a od stihova najpoznatiji su „Soneti“ i romantična igra

„Oluja“. Njegove najpoznatije tragedije su: „Otello“, „Romeo i Julija“,

„Kralj Lear“. Najpoznatije povijesne drame: Richard III, Henrik IV, V.

Najpoznatije komedije: „Mletački trgovac“, „Ukroćena gospodarica“.

Vrsta djela:

Tragedija

Mjesto radnje:

Danski dvor Elsinor (Danska)

Vrijeme radnje:

Na prijelazu iz XV. u XVI. st.

Glavni likovi:

Hamlet, Klaudije

Teme:

U djelu ima pet tema:

        tragična sudbina Hamletova

        tragična ljubav prema Ofeliji

        prijateljstvo Hamleta i Horacija

        borba za vlast i pohlepa

        Hamletov odnos prema čovjeku

Temeljni sukob u djelu:

Temeljni sukob u djelu je sukob Hamleta i Klaudija.

Osvrt na fabulu:

Fabula je dinamična i sama daje poticaj za daljnje čitanje.

Likovi:

Hamlet - Sin pokojnog i sinovac sadašnjeg kralja

Klaudije - Danski kralj

Polonije - Kraljev komornik i glavni državni tajnik

Horacije - Hamletov prijatelj

Gertruda - Danska kraljica, Hamletova majka

Ofelija - Polonijeva kći

Hamlet

Danski kraljević koji je ujedino i glavni lik ove tragedije. On je

istovremeno hrabar i plah, odgađa osvetu zbog svoje neodlučnosti jer on

za cijelu situaciju više tereti majku nego Klaudija.

Hamletova smrt:

Hamletova smrt, taj zaista nepobitan podatak u zbivanju Hamleta, nije

neizbježan. On umire u dvoboju od rane koja ga je mogla i zaobići, kao

što ga je zaobišao i otrov iz pehara. Mislim da smrt tragičnog junaka

predstavlja poslijednju, i vjerojatno najtežu u nizu nevolja koje su se

događale da bi se junak na njima okušao i potvrdio nesavladljivost onoga

što ga čini velikim čovjekom. Hamlet je mogao živjeti da je samo svoju

ulogu čovjeka i svoj zadatak kraljevića shvatio manje ozbiljno, s manje

mržnje i savjesnosti; da se nagodio sa stricem i pristao živjeti u njegovoj

milosti ili da je sebi dopustio da strica ubije prvom prilikom, makar i iz

osobnih razloga, sve je to Hamlet mogao - a sve to, onakav kakav je, nije

ni htjeo ni mogao, jer je tragični junak uvijek i jedna vrsta samoubojice:

sam između dvije mogućnosti bira onu koja ga vodi u smrt.

Klaudije

Hamletov srtic, pohlepan čovjek. Ubija svog brata kako bi se domogao

veće moći, a kad mu ni to nije bilo dovoljno ženi se za njegovu ženu. To

da mu ljudske žrtve nimalo ne znače pokazuje i to kako je na sve načine

bez straha pokušao ubiti svog nećaka Hamleta. Hamlet je znao od početka

kakav mu je stric, no više zbog svega toga prebacuje krivnju na majku.

Klaudije na kraju dobiva sigurno ono što je i zaslužio - "sigurno mjesto u 9

krugu pakla".

Gertruda

Danska kraljica i Hamletova majka. Sam sin ju više krivi zbog očeva

ubojstva nego strica. On ne shvaća kako je majka tako brzo mogla

zaboraviti oca i čak štoviše, udati se za njegova brata ako ga je za života

tako snažno voljela. Izravno joj prebacuje krivnju, a i neizravan je krivac

za njezinu smrt. Ona ispija otrov iako zna što je u čaši, a to čini vjerojatno

zbog osjećaja krivnje i sinova prebacivanja koje više nije mogla podnositi,

a i cjelokupna zbrka na dvoru dovodi je do ruba smrti.

Ofelija

Hamletova ljubav. Lijepa i mlada djevojka, oprašta Hamletu iako se on

prema njoj ponaša surovo. Grubim riječima je tjera od sebe. Grdi nju a i

cijeli ženski rod na dvoru zbog šminke koju stavljaju na seba. lice.

Smatra da bi ljepota i potenciranje ljepote mogli dovesti do krivog puta.

On je neizravan krivac zbog toga što se ona utopila. Ofelija s ispletenim

vijencem odlazi na potok, pa kad se htjela popeti na vrbu da na nju objesi

svoj vijenac, prelomila se grana na koju se bila naslonila i pala je u vodu

zajedno s cvijećem koje je sa sobom ponijela.

Polonije

Laretov i Ofelijin otac. Čovjek doista niskog morala, sličan Klaudiju. Glavni

je državni tajnik i kraljev komornik. Znatiželjan je i zbog toga biva ubijen

što pokazuje da ima neke istine u uzrečici "Znatiželja je ubila mačku".

Kratki sadržaj:

Danski kralj nenadano umire, a nasljeđuje ga njegov brat Klaudije koji se

ukoro ženi s udovicom pokojnog kralja. Sinu pokojnog kralja, Hamletu,

javlja se duh oca i otkriva mu da ga je Klaudije zapravo otrovao i da nije

umro prirodnom smrću. Hamlet želi potvrdu za te riječi duha, pa se

pretvara da je lud kako bi na taj način saznao istinu. Kraljevski savjetnik

Polonije uvjren je da je Hamlet poludio zato što njegova kći Ofelija odbija

Hamletovo udvaranje. Hamlet na dvoru upriličuje predstavu koja

sadržajem nalikuje na umorstvo njegova oca. Kralj ne može izdržati očitu

aluziju na njegov zločin i prekida predstavu. Hamletu to služi kao dokaz da

su riječi duha bile istinite. Nakon prekinute predstave Hamlet posjećuje

majku i misleći da kralj prisluškuje iza zavjese ubija Polonija koji se tamo

sakrio. Lukavi kralj osjeća da mu od Hamleta prijeti opasnost te ga šalje

brodom u Englesku uz tajni nalog da ga tamo smaknu. Ofelija poludi od

boli za ocem, ali i zbog Hamletove sudbine. Njezin brat Leart hitno se

vraća iz Pariza i doznavši da je Hamlet ubio njegovog oca, želi mu se

osvetiti. Hamlet se, kada je bio na brodu otkrio zavjeru protiv sebe, vraća

u Dansku i sprema se na dvoboj. Kralj i Leart se dogovaraju kako će na

prijevaru ubiti Hamleta. Za vrijeme dvoboja Hamlet i Leart u metežu

mijenjaju mačeve te obojica bivaju ranjeba otrovnom oštricom. I kraljica

koja je popila otrovno vino, koje je kralj namjenio Hamletu, umire, a

umirući Leart otkriva spletku nakon čega ovaj, još prije nego je počeo

djelovati smrtonosni otrov, ubija kralja.

Zaključak:

U ovom djelu Hamlet se iskazao kao čovjek u kojem je okupljena borba za

pravdu, ljubav, razboritost, hrabrost, velikodušnost, mudrost, ali i ludost.

U ovom djelu može se puno naučiti o životu, ljudskim osjećajima i

tragediji.

Zapažanja o djelu:

Ova drama spada u jedno od Shakespearovih remek djela koja su ga

proslavila u cijelom svijetu. Smatra se da je Hamlet već postojao prije te

je Shakespeare samo poboljšao, nadopunio Hamlet. Ta drama je možda

doživila najraznovrsnija tumačenja ostlih kritičara. Da se radi o drami to

vidimo po načinu pisanja te po završetku koji u drami uvijek završava

tragično, odnosno smrću glavnih likova. Pisac opisuje staru dansku

uglednu, kraljevsku obitelj u kojoj vlada tjeskobna atmosfera. Vrlo jako

dolazi do izražaja nezadovoljstvo i mržnja te su svi osjećaji u negativnom

pravcu. Radnja se odvija u Danskoj u kraljevskom dvorcu. Osim što se

radi o spletkama na kraljevskom dvoru, državi prijeti i vanjska opasnost

od neprijatelja. Čitajući knjigu možemo primjetiti da je uništen život te

obitelji jer se međusobno sukobljavaju. Opis je vrlo detaljan što znači da

je i najmanja sitnica zapažena. Na mene je ova drama ostavila trag u

savjesti, jer sve na ovom svijetu kao novac nemože nas usrećiti ako nas

stalno “grize” savjest. Sigurno je bolje biti pošten s čistom savjesti nego

da sve imamo te da nas savjest muči cijeli život. Inače odnosi su vrlo

primitivni, a postupci se svi svode na staru uzreku “Oko za oko, zub za

zub”, što se posebno vidi na Hamletu.

Stilske karakteristike djela:

Ovo je povijesna drama koja nam govori o tragičnom životu danske

obitelji. Svodi se na osjećajnost, očajnost i nadu koja se posebno vidi kod

Hamleta. Drama je prevedena s engleskog jezika, pisana je u dijalogu i

sastoji se od pet glavnih činova. Ima posuđenih riječi iz latinskog, a

nejasni izrazi su objašnjeni ili prevedeni pa su na krajevima stranica

otisnuti mali rječnici. Također kod svakog novog prizora je kratko opisano

mjesto radnje i ponašanje osoba, koje nas kratko uvodi u događajnu

situaciju.

Citat:

Kao citat bih izdvojio tekst od strane 37. od 40. (četvrti čin), gdje se

Hamletu javlja duh mrtvog oca te mu ispovijeda istinu. Ja bih taj duh

definirao kao neku energiju, savjest koja je mučila Hamleta, te se njegov

otac pojavio u obliku duha tj. energije da mu odgonetne tajnu koju je

ponio sa sobom u grob. Isto tako vrlo mi se dopao peti čin i to od 141. od

150. stranice gdje se vidi sva ta mržnja, pokvarenost i zlo u obitelji. U

borbi Hamlet i Laert iskazuju svu mržnju i dolazi do borbe za život ili smrt,

no pošto su oštrice otrovane oni umiru, a zajedno i kraljica s kraljem

kojeg je probo Hamlet. Tada prestaje postojanje kraljevske obitelji, ona

propada.

Ideja:

Ideja ove drame bi bio temeljit i ne uvijek lak životni prikaz jedne ugledne

kraljevske danske obitelji. Shakespeare nam je htio objasniti da nije tako

završila samo jedna obitelj već ih je u tom vremenu, doba renesanse

mnogo izgubilo kontrolu nad dvorom.